04.06.2018.

Izložbe

Karl Kaser

Karl Kaser

Muzej grada Zagreba i Hrvatski muzej turizma u Opatiji pozivaju Vas na izložbu pod nazivom „Slikopisi Jadranske obale fotografa Karla Kasera“, 7. lipnja 2018. godine u 19,00 sati u Muzeju grada Zagreba, Opatička 20. Na otvorenju izložbe predstavit će se i fotomonografija Karla Kasera „Slikopisi jadranske obale“ na četiri jezika – hrvatskom, njemačkom, engleskom i talijanskom autorice dr.sc. Mirjane Kos, više kustosice Hrvatskog muzeja turizma u Opatiji. Pokrovitelji izložbe su zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i opatijski gradonačelnik Ivo Dujmić, a na izložbi će govoriti unuk Karla Kasera Hermann i njegova supruga Hildegund te direktorica Austrijskog kulturnog foruma Susanne Ranetzky.

Izložba je otvorena do 2. rujna 2018. godine.

Karl Kaser, fotograf-umjetnik i putnik, pripadnik je bečkih umjetničkih fotografskih strujanja oko 1900., a hrvatska javnost o njemu vrlo malo zna. Iako nepoznat, riječ je o iznimno darovitom i odmjerenom promatraču koji je fotografski zabilježio  brojne marine i vedute, isječke pejsaža, arhitekturne detalje, neponovljive atmosferske trenutke, žanrske prizore. Minuciozno je kadrirao vizure i građevine, brodove i porte, ljude i njihovu svakodnevicu.  Kaserove sjajne fotografije nemaju samo umjetničku vrijednost, već dokumentarnu, kulturološku, povijesnu. One su vrijedan izvor o prirodnim ljepotama, kulturnoj baštini, načinu života, običajima i nošnji.

Bogata foto-ostavština Karla Kasera, koju pohranjuju Hildegund i Hermann Kaser iz Beča, danas broji oko 450 vrijednih fotografija naše obale na prijelomu 19. u 20. stoljeća. Ova izložba premijerno, prvi put u Hrvatskoj, predstavlja izbor Kaserovih fotografija.

 NEPOZNATE FOTOGRAFIJE ISTOČNOJADRANSKOG FIN DE SIÈCLE-A

Iznašašće fotografije i razvoj fotografske tehnologije tijekom XIX. stoljeća neprijeporno se može pribrojiti najznačajnijim stečevinama toga, velikim pronalascima obilatog stoljeća. Fotografija je, od samog otkrića, pronalazeći neprestano nove mogućnosti namjene, bitno utjecala na razvojne putove svekolike ljudske djelatnosti a navlastito na razvoj prirodnih znanosti i likovnih umjetnosti. Kao trajno zrcalo stvarnosti, fotografija je omogućila da sve pojavnosti: likovi, prizori, prirodni krajolici i umjetne tvorevine, – ostaju zabilježene kao naša vizuelna memorija, kao trajan zapis protekle zbilje. Otvorila je novi put zorne i  vjerodostojne vizuelne komunikacije s prošlošću, koji posredstvom „fotografskih tragova“, predodžbe o minulim vremenima obogaćuje neizmjernim nizom novih spoznaja.

Suvremeni istraživači prošlosti još uvijek „sramežljivo“ koriste mogućnosti koje pružaju stare fotografije za utvrđivanje ili rekonstrukciju povijesnih činjenica i zbivanja. Dijelom i zato što zbirke povijesnih fotografija, fototeke, često nisu dovoljno dostupne, primjereno održavane i sustavno sređene a ponekad su i potpuno nepoznate.

Tako je donedavno hrvatskoj javnosti  ostala nepoznata i fotografska pismohrana bečkog pravnika Karla Kasera u kojoj je, zahvaljujući njegovim marnim potomcima, ostalo sačuvano preko četiristo fotografskih zapisa s motivima naše jadranske obale snimljenih posljednjeg desetljeća XIX. i prvog desetljeća XX. stoljeća. Riječ je, dakle, o velikoj seriji vrsnog fotografa koja značajno upotpunjava već poznate fotografske prikaze naše obale, koje su u albumima objavili Raimund Stillfried von Ratheniz (1890.), Georg Kowalzyk (1909.) i  naš arhitekt i konzervator Ćiril Metod Iveković (1907-9.). I Kasera, kao i spomenute, zanimala je  ponajprije krajobrazna fotografija i  graditeljska baština naših primorskih i otočkih gradova a oduševljenje brodovima i  pomorskom plovidbom poticalo ga je da  često bilježi marinske ugođaje. No  posebnu vrijednost predstavljaju njegove žanr-slike od kojih neke nepričuvno uz dokumentarnu imaju i antologijsku umjetničku vrijednost.  Pogledajmo fotografiju istezanje broda na čiovskoj strani Trogira, autentičnost, sklad, energiju slike „koja govori“, ili fotografiju prodavača glinenih lula u istom gradu, oko kojih su okupljeni ljudi i djeca u gradskoj odjeći, nošnji trogirskog zaleđa i hercegovačkoj nošnji, glave pokrivene čalmom  – u njima je autor jamačno dosegnuo najviši domet svoga fotografskog izražavanja.

Cijela zbirka otvara „škafetine“ u zaborav potisnutih slika koje izranjaju iz nepoznatog i  ponovo postaju dijelom naše stvarnosti. Njihova povijesna, dokumentarna, kulturološka i umjetnička vrijednost  gotovo obvezuju na objavljivanje. Zato vjerujemo da ova fotomonografija nije samo dug prema prošlosti, ona nije upućena samo povijesnicima i budućim istraživačima starih fotografija nego vrijedi vjerovati da će pobuditi pozornost naše šire javnosti a možda u nekoga probuditi novi senzibilitet za starinu i fotografsku baštinu.

Goran Crnković

Pozivnica!

Comments on this entry are closed.