Izložba grafičkih listova s prikazom rimskih papa iz grafičke zbrike Pietra Kandlera bila je otvorena od 18. ožujka do 01. travnja u Umjetničnom paviljonu “Juraj Šporer”. Riječ je o dragocjenoj zbirci Državnog arhiva u Rijeci.
Pietro Kandler rođen je u Trstu 25. svibnja 1804. godine, školovao se u Kopru i Beču. Domenico de Rossetti osobito ga je poticao da se bavi lokalnom tršćanskom ali i istarskom poviješću. Prve radove objavio je u časopisu “Osservatore triestino” već 1834. godine. Od tada do smrti posebnim marom objavljivao je rezultate svojih istraživanja o prošlosti Trsta i Istre kojima je zadužio buduće naraštaje naših krajeva. Započeo je tiskati publikaciju Atti istriani, o municipalnom statusu Pule i Poreča. Od 1842. godine postaje prokurator grada Trsta te piše o ekonomiji, pravu, književnosti, povijesti, bazirajući spoznaje na neposrednim pisanim izvorima i arheološkom istraživanjima. Zabilježio je tako i neke od poslije izgubljenih izvora. Osobito se istaknuo kao konzervator arhitektonskih i umjetničkih kulturnih spomenika i baštine uopće.
Publikaciju “L’Istria” počinje tiskati 1845. godine, u kojoj objavljuje važne izvore za tršćansku a posebice istarsku povijest. Između 1853. i 1864. godine objavio je zbirku dokumenata izvanredne povijesne važnosti pod imenom Codice diplomatico istriano. Osim objavljenih radova važna je njegova korespondencija s istaknutim intelektualcima svog vremena, F. de Bradamanteom, markizom G. Polesinijem iz Poreča ali i s hrvatskim pjesnikom Ivanom Kukuljevićem Sakcinskim. Umro je u Trstu 18. siječnja 1872. godine.
U njegovoj ostavštini, koja se dijelom nalazi u Državnom arhivu u Rijeci, kako je već rečeno, nalaze se rukopisne “Epigrafske kartice”, zapravo zbirka epigrafskih antičkih natpisa s naznačenim mjestima nalaza koje je u svoje vrijeme Kandler zatekao u Istri. Osim kartica tu su još i grafički listovi. Skupina njih 230 nosi naslov “Rimski pape od sv. Petra do Klementa X”. Rimski su pape, poglavari katoličke crkve portretno, većinom idealizirano prikazani u ornamentiranim okvirima te s grbovima u kartušama inspiriranim rimskim barokom i grafičkom umjetničkom imaginacijom. Portreti su potpisani imenom i prezimenom, te podacima o pojedinom papi na latinskom jeziku. Iz naslovnice na latinskom jeziku saznajemo godinu, mjesto i autore tiskovine što nam osobito približava ove grafike kao umjetnička djela rimskog baroka. Pored dekorativne naslovnice s kompozicijom putta koji podržavaju papinsku tijaru, uz dekorativni friz inspiriran vegetabilnim uzorkom, nalazi se i iscrpan tekst koji nam govori da je grafike tiskao Joannis Jacobus de Rubeis. Crtež potpisuje Petrus Aquila Panormitano iz Rima. Sve to nastaje 1681. godine. Zanimljivost je da su grafike rezane, po tri portreta zajedno, neke u paru a pojedine su samostalne. No, uz ove središnje grafičke prikaze sačuvani su dijelovi naslovnog teksta kao i dekorativni okviri što upućuje na vjerojatnu pretpostavku da su portreti papa zapravo tiskani kao jedan veliki grafički list koji je tek kasnije, možda od samog Pietra Kandlera, njihovog vlasnika, bio razrezan. Na tu pretpostavku upućuju i poznate tiskovine tiskare odnosno tiskarske dinastije de Rubeisa, Giovanni Jacopo de Rossi Rubeis, Domenico de Rubeis i ostalih kroz više stoljeća.
(Theodor de Canziani Jakšić, iz kataloga izložbe)
Comments on this entry are closed.