Putujuća izložba Muzeja čokolade Zagreb

Čokolada je danas jedna od najomiljenijih slastica na svijetu – svakodnevni užitak koji povezuje ljude svih generacija, kultura i kontinenata. No put koji je ta slatka namirnica prošla od svojih početaka u kišnim šumama Južne Amerike do suvremenih tvornica čokolade u Belgiji i Švicarskoj bio je dug, uzbudljiv i pun preokreta. Izložba Od zrna do čokolade: putovanje kroz vrijeme, putujuća izložba Muzeja čokolade Zagreb postavljena u Hrvatskom muzeju turizma, vodi posjetitelje kroz više od pet tisuća godina povijesti čokolade – od prvog napitka od kakaa do poznatih čokoladnih brendova koje danas poznajemo i volimo.

Počeci – hrana bogova

Priča o čokoladi započinje u prašumama zapadnog dijela današnjeg Ekvadora, u dolini rijeke Chinchipe, gdje je 3500 godina prije Krista procvjetala kultura Mayo Chinchipe. Upravo su njezini pripadnici prvi u ljudskoj povijesti uzgajali kakaovac i pripremali napitke od njegovih zrna – tisućljećima prije Maja i Asteka. Stablo kakaovca, koje će švedski znanstvenik Carl Linnaeus poslije nazvati Theobroma cacao – hranom bogova – postalo je temelj priče o napitku koji simbolizira moć, bogatstvo i užitak.

Tijekom sljedećih stoljeća kakaovac su cijenile velike civilizacije Mezoamerike. Maje su napitak od kakaovih zrna pili topao, često obogaćen čilijem i vanilijom, dok su Asteci više uživali u hladnom napitku, rezerviranom za plemstvo, ratnike i trgovce. Kakaova zrna služila su i kao valuta – dragocjena poput zlata. Iako su im se recepti razlikovali, zajedničko im je bilo poštovanje prema napitku koji je povezivao zemaljski i božanski svijet.

Dolazak čokolade u Europu

U 16. stoljeću čokolada stiže u Europu zahvaljujući Hernánu Cortésu i španjolskim konkvistadorima. Iako su došli u potrazi za zlatom, u Novom svijetu pronašli su još dragocjenije blago – kakao. U početku je bio strogo čuvana tajna španjolskog dvora, rezervirana za plemstvo. Tek početkom 17. stoljeća, zahvaljujući braku francuskog kralja Luja XIII. i španjolske princeze Ane od Austrije, čokolada prelazi granice i ubrzo postaje omiljeni napitak europske aristokracije.

Čokolada je u 17. i 18. stoljeću sinonim za luksuz i raskoš. Pije se iz skupocjenog porculana, obogaćena začinima i šećerom, a u Engleskoj se širi među građanstvom kroz tzv. chocolate houses – prve kuće čokolade, koje postaju središta društvenog života. Ipak, do prave revolucije dolazi tek u 19. stoljeću.

Rođenje suvremene čokolade

Industrijska revolucija donijela je prekretnicu. Tehnološki izumi nizozemskog inovatora Conrada van Houtena omogućili su odvajanje kakaovog maslaca i suhe tvari, što je bio temelj za proizvodnju suvremene čokolade. Godine 1848. engleska tvrtka J. S. Fry & Sons proizvela je prvu čokoladnu pločicu, a samo nekoliko desetljeća poslije Daniel Peter stvorio je prvu mliječnu čokoladu. Švicarac Rudolf Lindt uveo je proces končiranja, koji joj je dao prepoznatljivu kremastu teksturu, dok su Toblerone, Neuhaus i druge tvrtke početkom 20. stoljeća oblikovale moderne praline i čokolade koje poznajemo i danas.

Čokolada je postala dostupna svima. Više nije bila povlastica kraljeva, već omiljena poslastica djece i odraslih. Postala je simbol užitka, ljubavi i malih svakodnevnih radosti – dobila je status koji zadržava i danas.

Čokolada u Hrvatskoj

Priča o čokoladi u Hrvatskoj počinje 1896. godine, kada se u Rijeci otvara prvi industrijski pogon za proizvodnju čokolade i kakaa, velika Riječka tvornica kakaa i čokolade, poznata po svojim čokoladama marki Slon i Adria. U Zagrebu se 1911. osniva tvornica Union, koja ubrzo postaje kraljevski dvorski dobavljač i simbol kvalitete. Slijede tvornice Bizjak, Grič, Kandit, Zvečevo i Kraš, koje obilježavaju 20. stoljeće i stvaraju prepoznatljive brendove – od Bajadere do Životinjskog carstva. Hrvatska tako postaje dio europske čokoladne tradicije i njezin važan dionik.

Izložba prikazuje više od 150 predmeta – porculanske šalice i posuđe za pripremu čokolade, stare alate, kalupe, reklame, razglednice i ambalažu. Kroz njih se interpretira ne samo povijest čokolade nego i povijest svakodnevice – od skromnog života indijanskih plemena do raskoši europskog dvora. Poseban segment posvećen je dizajnu ambalaže, od elegantnih bombonijera s reprodukcijama umjetničkih djela do šarenih dispenzera koji su istodobno bili i igračke.

Svaki predmet na izložbi svjedoči o vremenu iz kojeg dolazi – o ukusima, navikama i mašti generacija koje su u konzumaciji čokolade i čokoladnih pripravaka pronalazile radost.

Dopunite znanje i priču o čokoladi posjetom izložbi o Riječkoj tvornici kakaa i čokolade „Opatijski san riječkoga čokoladnog slona“ postavljenoj u Caféu Strauss hotela Palace Bellevue (Ul. maršala Tita 144–148, Opatija). Autor izložbe je Velid Đekić u organizaciji Muzeja grada Rijeke.

Događanja u sklopu izložbe „Od zrna do čokolade: putovanje kroz vrijeme“

Demonstracijska radionica 7. studenoga u 12 sati
Ružica Božić Cerovac (Muzej čokolade Zagreb), voditeljica radionice
„Umijeće ručnog temperiranja čokolade i izrade pralina“
Slobodan ulaz uz kupljenu ulaznicu za izložbu.

Radionica za djecu 15. studenoga u 11 sati
Ružica Božić Cerovac (Muzej čokolade Zagreb), voditeljica radionice
„Mali gurmani“ – radionica ukrašavanja čokolade
Cijena: 10,00 € po osobi

Radionica za odrasle 15. studenoga u 16 sati
Ružica Božić Cerovac (Muzej čokolade Zagreb), voditeljica radionice
„Temperiranje čokolade kod kuće” – demonstracija izrade pralina i radionica temperiranja čokolade u kućnim uvjetima
Cijena: 10,00 € po osobi

Predavanje 11. prosinca 2025. u 18 sati
Domagoj Ilija Cerovac (Muzej čokolade Zagreb)
„Povijest čokolade s degustacijom“
Predavanje o povijesti čokolade obuhvatit će teme od otkrića namirnice na području današnjeg Ekvadora do popularizacije čokolade i njezine transformacije tijekom industrijalizacije. Prisutni će imati priliku degustirati sedam oblika čokolade koji prate epohe njezina razvoja te će povijest čokolade osjetiti i vlastitim nepcima.
Ulaznica: 5,00 €

Predavanje 15. siječnja 2026. u 18 sati
Velid Đekić
„S riječkim Slonom, život je čokolada“, predavanje o Riječkoj tvornici kakaa i čokolade
Riječka tvornica kakaa i čokolade pojavila se na popisu gradskih industrijskih objekata 1896. godine, uklapajući se u moćan gospodarski uzlet Rijeke na prijelazu dvaju stoljeća. U povijesti tvornice ostala je upisana proizvodnja čokoladnih tabli, pralina, kakaa u prahu, tortica, šnita i sličnih zalogaja. Njezine najpoznatije proizvodne marke stizale su u ruke kupaca pod nazivom Riječka čokolada Slon i Riječka čokolada Adria. Tvornica je vlastiti proizvodni asortiman reklamirala atraktivnim i raznovrsnim plakatima te razglednicama u boji.

Edukativno-zabavne radionice za djecu (5 – 10):
„Božićne bajke i face painting“ – 30. studenoga 2025., u 11 sati
„Potraga za blagom sv. Nikole“ – 6. prosinca 2025., u 11 sati
„Adventska slastičarnica“ – 14. prosinca 2025., u 11 sati
„Božićni stol“ – 20. prosinca 2025., u 11 sati

Radionica i posjet izložbi za treću dob:
„Izrada božićnih ukrasa“, 1. prosinca 2025., u 11 sati
„Zabavni kviz: Sjećate li se …?“, 19. siječnja 2026., u 11 sati

Stručna vodstva izložbom: 26. studenoga, 3. prosinca 2025., 21. siječnja 2026., u 17 sati
Stručna vodstva izložbom besplatna su uz kupnju ulaznice i najavu na e-adresu [email protected] ili na telefonske brojeve 051 706 470, 051 603 636.

Prijave na radionice obvezne su, te se ne naplaćuju ako nije navedeno.

Mirisi, boje, priče i degustacija… tko kaže da povijest ne može biti ukusna?

Radno vrijeme: 10 – 18 sati.
Ponedjeljkom i praznikom zatvoreno.

Organizacija, izdavači: Hrvatski muzej turizma, Opatija i Muzej čokolade Zagreb
Za izdavače: Nataša Ivančević, Ružica Božić Cerovac
Urednica: Nataša Ivančević
Kustos izložbe: Marko Španjol
Autor postava: Marko Španjol
Autor fotografija: Karlo Jelić
Dizajn i grafička priprema: Wanda design
Medijska promidžba: Ivan Modrić
Prijevod na engleski jezik: Branka Svetlin
Lektura: Dijana Stanić-Rešicki
Tisak: Tiskara Sušak

Hrvatski muzej turizma
Park Angiolina 1, Opatija
www.hrmt.hr